Zdrave i nezdrave emocije

Zdrave i nezdrave emocije

U toku procesa psihotererapije klijenti često uče o različitim psihološkim pojmovima, tako da ona u biti ima i svoj edukativni karakter. Jedan od glavnih aspekata ljudskog funkcionisanja su i emocije i ljudi se često žale da ih muče preterana tuga, briga, anksioznost, bes ili depresija. Ponekad se zamagli razlika između misli i osećanja pa klijenti kažu da su se u nekoj situaciji osećali bespomoćno ili bezvredno, što ipak ukazuje na misli i zaključke a ne na osećanja. S druge strane, klijente učimo da razlikuju i zdrave od nezdravih negativnih emocija. Tako je na primer tuga zdrava negativna emocija u situaciji kada smo doživeli neku vrstu gubitka i primerena je datoj situaciji dok je depresija osećanje koje je nezdravo negativno osećanje, razlikujemo i zdravu tremu od anksioznosti, ljutnju od besa itd. Nezdrave negativne emocije uglavnom su posledica apsolutističkih uverenja i očekivanja da stvari nisu smele da se dogode ili da se moraju odvijati na određeni način te onda dolazi do slabijeg adaptiranja na životne promene i okolnosti dok kod zdravih negativnih emocija osoba uspeva da očuva emocionalnu stabilnost i konstruktivnije se ponaša i reaguje. Ove razlike se mogu naučiti u toku terapije, što klijentima omogućava da ubuduće bolje razumeju sebe, preuzimaju veću odgovornost za svoja stanja i deluju u pravcu svojih životnih vrednosti i ostvarivanja ciljeva.

Jovana Pešić
master psiholog i REBT psihoterapeut

Foto: DanaTentis/Pixabay

Mindfulness – život u sadašnjem trenutku

Mindfulness – život u sadašnjem trenutku

Da li ste primetili da često niste sasvim prisutni kada obavljate svoje svakodnevne aktivnosti i da vas um stalno usmerava na prošle ili zamišljene buduće događaje. U radu sa klijentima čujemo da su skloni potištenosti povodom prošlih neželjenih životnih događaja ili okolnosti ili postaju veoma uznemireni kada razmišljaju o budućnosti, mogućnostima da ne uspeju u nečemu što mnogo žele ili zamišljaju moguće negativne ishode različitih situacija – gubitak, bolest, raskid itd. Kada toga postanu svesni shvataju da značajan deo vremena nisu koncentrisani i usmereni na ono što aktuelno žive – svoje emocije, misli, okruženje, radni zadatak, knjigu, film, vreme sa bliskim ljudima i da tako propuštaju ono što život zapravo čini – sada i ovde. Problem je u tome što ljudi doživljavaju da razmišljanjem o prošlim problemima ili brigom o budućim dolaze do rešenja dok zapravo sebi samo stvaraju nove, u obliku dodatnih negativnih osećanja i beznadežnosti. Umesto toga, možemo ponuditi alternativu koja nas uči da za početak dođemo u kontakt sa svojim osećanjima, mislima, senzacijama a ne da se protiv njih, kao što često biva, borimo. Tada nam se otvara novi prostor za upoznavanje sebe i dolaženje u kontakt sa svojim autentičnim potrebama i vrednostima po kojima želimo da živimo. U toku seasni klijente učimo kako da se defuziraju od misli i verbalnih sadržaja i povećaju svoj nivo svesnosti i sposobnosti da budu u kontaktu sa sadašnjim trenutkom putem različitih vežbi koje onda mogu i sami primenjivati između seansi. Ovaj proces nije jednostavan jer smo tokom razvoja, u procesu socijalizacije, usvojili modele značajnih drugih kao svoje, ciljeve koji nisu naši ili naučili da sebe etiketiramo i često dugo primenjivali neefikasne strategije prevladavanja problema. Procesom psihoterapije ˝ljuštimo“ različite slojeve polako i saosećajno kroz odnos klijenta i terapeuta i dolazimo do suštinskih klijentovih životnih vrednosti te mu pomažemo da ih definiše i svoj život živi ispunjenije i posvećen onome što mu je zaista važno.

Jovana Pešić
master psiholog i REBT psihoterapeut

Foto: Alfonso Cerezo/Pixabay

Razvod

Razvod

Odluka o razvodu je među najtežim koju partneri mogu doneti, bilo da je zajednička ili je jedan od njih inicirao. Situacija je posebno kompleksna kada je u pitanju porodica sa decom. Odnos supružnika je uglavnom u krizi jedan značajan period vremena pre same odluke o razdvajanju. Veoma je važno, u tom izrazito stresnom trenutku koristiti podršku, kako okoline i bliskih ljudi, tako i stručnu podršku psihologa, psihoterapeuta ili drugih profesionalaca koji se ovom temom bave. Treba imati u vidu da osim emocionalnog aspekta partnerskog raskida, buduće roditeljske saradnje, praktičnih pitanja organizacije života u novim okolnostima, razvod obuhvata i formalno pravni aspekt koji se odnosi na sudski postupak i pitanje starateljstva nad decom. Roditelji mogu postići sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava, kada zajednički i dogovorom nastavljaju da odgajaju dete/decu ili mogu sporazumno ili tužbenim zahtevom predložiti da starateljstvo pripadne jednom od njih dok se onda sudskom presudom određuju svi značajni aspekti vezano za kontakt dece sa drugim roditeljem i alimentaciju. Kada je reč o starateljstvu nad decom sud uvek angažuje nadležni Centar za socijalni rad da dostavi svoj stručni nalaz i mišljenje te je to još jedna institucija sa kojom roditelji ostvaruju saradnju.

Ukoliko razmišljate o razvodu, u procesu ste odlučivanja ili ste odluku već doneli a potrebna Vam je stručna pomoć i podrška vezano za ovaj važan i zahtevan period u životu, u našem savetovalištu možete zakazati seanse na kojima ćete dobiti stručno vođenje i podršku kroz ceo proces.

• Individualna seansa traje 50 minuta a cena je 6 000 dinara
• Seansa sa parom u postupku razvoda traje 75 minuta a cena je 8 000 dinara

Jovana Pešić
Foto: marcinturosz /pixabay.com

Asertivnost

Asertivnost

Asertivnost je veština koja nam omogućava da izrazimo svoje misli, osećanja, želje na jasan, direktan način a da pritom uvažavamo druge i njihova prava. Dakle, kada se ponašamo na asertivan način mi izražavamo stav samopoštovanja ali i poštovanja drugih sa kojima smo u komunikaciji i odnosu. Ona je za ljude veoma značajna jer pomaže da sačuvaju svoje granice i promovišu i zaštite sebe u različitim kontekstima – od porodičnog, preko partnerskog, prijateljskog do poslovnog. Za razliku od asertivnog stila komunikacije postoje i pasivni, pasivno-agresivni i agresivni stil koji se odlikuju time da osoba ili podređuje sebe drugima ili nad drugima dominira, bez uzimanja u obzir njihovih prava i potreba. Neka od asertivnih prava koja ljudi često sami sebi ukidaju su – pravo da kažem ne, pravo na sopstveni izbor, na izražavanje svojih misli i emocija, pravo da se predomislim, da nešto ne znam, da pogrešim itd. Kada sebi ukidamo ova prava naše samopoštovanje biva sniženo. Usvajanjem novog stila komunikacije, koji se bazira na asertivnosti, ljudi se bolje osećaju u svojoj koži, autentičniji su a istovremeno i drugi počinju više da ih poštuju i uvažavaju njihove potrebe te vremenom uspešnije ostvaruju svoje ciljeve i namere. Postoje brojni vidovi asertivne komunikacije, u zavisnosti od situacije u kojoj se nalazimo, osobe sa kojom smo u komunikaciji, naše ličnosti i onoga što želimo da postignemo. To je veština koja se uči i može vežbanjem da se unapređuje kao i sve druge veštine. Kada asertivnost postane deo našeg uobičajenog stila odnošenja sa drugima, shvatamo na koliko nivoa je za nas korisna i oplemenjujuća.

Ukoliko želite da se upoznate sa ovom značajnom veštinom, analizirate svoj aktuelni stil komunikacije sa drugima, detektujete u kojim situacijama i odnosima imate problem da izrazite sebe i da se za sebe zauzmete i naučite kako da asertivno komunicirate u različitim situacijama, pozivamo Vas da se prijavite na individualni ili grupni trening asertivnosti u našem savetovalištu.

• Individualni trening obuhvata – 4 susreta od po 90 minuta (6 sati), cena je 24 000 dinara

• Grupni trening sa 3 do 5 osoba obuhvata – 3 susreta od po 2 sata (6 sati), cena je 18 000 dinara po osobi

Dobrodošli! Očekujemo vaše prijave!

Jovana Pešić

Foto: Tung Lam/pixabay.com

Bes

Bes

Bes je negativna emocija koja se javlja kao odgovor na određenu pretnju. Kod besnih reakcija osoba ispoljava različite telesne senzacije i agresivno ponašanje, kako na motoričkom tako i na verbalnom nivou (lupanje vratima, vikanje, vređanje, optuživanje). Emocija je koja može biti veoma intenzivna a za neke ljude bes je karakterističan način reagovanja na frustraciju i prerasta u emocionalni problem. Uključuje agresivno ponašanje koje može biti direktno i otvoreno ili indirektno kao što je klevetanje, širenje tračeva o drugoj osobi itd. Osoba koja je besna, na kognitivnom nivou zaključuje da doživljava nepravdu od strane drugih, nefer tretman i da se tako nešto ne sme dešavati, te svoje reagovanje smatra opravdanim. Bes može biti usmeren i prema sebi ukoliko je procena da smo sami krivi za ugrožavanje sopstvene dobrobiti. Često doživljavanje emocije besa štetno je po zdravlje, kako fizičko (povišen nivo kortizola, šećera u krvi, kardiovaskularne smetnje) tako i mentalno a posebno negativno se odražava na odnose koje imamo sa drugima (prijateljske, bračne, poslovne). Bes može dovoditi i do kratkotrajnih pozitivnih posledica kao što je doživljaj moći i dominacije i ostvarivanje određenih ciljeva i tako uticati da se kod osobe ipak održava kao stil reagovanja. Sklonost besnom reagovanju, naravno, zavisi i od ličnih predispozicija i iskustava kao i uticaja sredine a često prekriva i druge emocije koje se doživljavaju kao manje poželjne. Načini za prevladavanje besa koji nisu korisni su ignorisanje i potiskivanje besa, pasivna agresivnost i loša komunikacija. Za osobu je korisno da nauči da prepoznaje prve znake besa kako bi eventualno izbegla reakciju (odlaganje reakcije, napuštanje situacije, distrakcija) a vremenom je poželjno analizirati ove situacije na planu okidača, misli, osećanja i ponašanja kako bi otkrila uzroke besnih reakcija i radila na korigovanju svog doživljaja sebe, drugih ljudi i sveta i time usvajala konstruktivnije obrasce mišljenja i ponašanja koji vode trajnijim promenama. Takođe, veoma korisnim su se pokazale i tehnike opuštanja, meditacija, joga, praktikovanje kreativnih i fizičkih aktivnosti kao i razvoj socijalnih veština i asertivnosti.

Jovana Pešić
master psiholog i REBT psihoterapeut

Foto: Lukas/pixabay.com